Asistencija

Carinski pojmovi EU-a

U nastavku smo za vas pripremili objašnjenje osnovnih carinskih pojmova iz područja carinskih davanja i carinskog sustava EU.



Carinska davanja i carinski sustav EU

1. Carinska davanja

Carinska davanja, odnosno carine, su davanja koja se plaćaju za carinsku robu pri uvozu u EU.

Carinska davanja su najrašireniji instrument zaštite domaćeg gospodarstva. Budući da robu poskupljuju i time posredno utječu na smanjenje uvoza iz inozemstva, domaći proizvodi postaju privlačniji za kupnju. Carinska davanja također predstavljaju izvor sredstava za punjenje državnog proračuna. 


Definicija carinskih izraza:

  • Carinska roba: 

Svaka roba koja se prenosi ili prevozi preko carinskog područja. Razlikujemo između robe zajednice (u okviru EU) i van zajednice (roba iz trećih zemalja koja dolazi na područje EU pod carinskim nadzorom). 


  • Carinsko područje:

Područje na kojem se primjenjuju iste carine i isti carinski propisi. Carinsko područje Zajednice (EU) je područje država članica s izuzetkom trećih zemalja (Farski otoci, Ceuta i Melilla) i uključujući države unutar EU (Monako i San Marino).


  • Carinsko skladište: 

Zatvoreni prostor u kojem imatelj skladišta ima dozvolu za skladištenje carinske robe. 


  • Carinski sustav: 

Svi propisi iz područja carina koji određuju carinsku kontrolu, carinski postupak, carinjenje robe te uređuju prava i dužnosti osoba u carinskom postupku.


  • Jedinstvena carinska deklaracija - JCD:

Dokument kojim deklarant u propisanom obliku i na propisani način prijavljuje robu za carinjenje u slučaju uvoznih ili izvoznih poslova. 


  • Prateća izvozna isprava - SIL:

Isprava s oznakom MRN koju carinski ured izvoza ispisuje iz računalnog sustava nakon primitka elektroničke izvozne deklaracije i puštanja robe u izvoz. 


  • Broj provoznog postupka ili MRN (Movement Reference Number):

Broj ispod kojeg je JCD upisana u carinski sustav SIAIS. Na temelju tog broja, pošiljka se može identificirati u carinskom sustavu. Unikatno je sastavljena od niza 18 znakova koje automatski određuje carinski informacijski sustav po primitku JCD-e. 


  • Carinski deklarant:

Osoba koja sastavlja carinsku deklaraciju i podnosi je carinskom tijelu u svoje ime ili u ime naručitelja (osobe koja uvozi ili izvozi robu).


  • EORI broj: 

EORI broj je identifikacijski broj gospodarskog subjekta koji se koristi u carinske svrhe. Važi u cijeloj EU i uvjet je za obavljanje carinskih poslova. Gospodarski subjekti u svojoj zemlji dobivaju EORI broj, u Sloveniji se dodjeljuje na osnovi poreznog broja. Carinska uprava RS - Carinski ured Jesenice je zadužen za registraciju. 


  • Carinska tarifa: 

Carinska tarifa je sustav brojčanih oznaka kojim se identificira svaka roba u carinskom postupku.Na temelju ovog sustava utvrđuju se stope po kojima se carinska davanja obračunavaju i plaćaju. U EU taj zadatak obavlja TARIC. 


  • Carinska stopa: 

U postocima kod carina ad valorem ili u nominalnoj vrijednosti kod specifičnih carina izražena visina carine koja se plaća za neku robu. 


  • Carinska vrijednost robe:

Vrijednost robe koja se koristi kao osnovica za obračunavanje carine na temelju stopa iz carinske tarife, odnosno za obračun PDV-a. Carinska vrijednost uključuje sve troškove do ulaska robe na područje EU (troškovi prijevoza, troškovi posrednika, provizije, licence...).


  • Carinski postupak: 

Uvozni carinski postupak podnošenja robe i carinske deklaracije, podmirivanje carinskog duga i puštanje robe u slobodan promet. 


  • Puštanje robe u slobodan promet:

Radnje carinskih tijela kojima propuštaju robu kod uvoznog postupka kada su davanja plaćena, odnosno osigurana. 


  • Carinski dug: 

Proizlazi iz puštanja u slobodan promet uvezene robe koja podliježe uvoznim davanjima ili unosom takve robe u postupak privremenog uvoza robe. Nastaje u trenutku prepuštanja JCD. 

 


2. Carinski sustav EU

EU je objedinila vanjskotrgovinsku politiku država članica koja se provodi na cijelom području EU. 

To znači da EU na van nastupa kao jedna zemlja, što predstavlja olakšanje u poslovanju s trećim zemljama u uvoznim i izvoznim poslovima. Carinska su pravila usklađena i primjenjuju se na sve države članice. To znači da pojedina država ne može samostalno usvajati ili određivati vlastite propise. Protok robe između država članica unutar same EU je bescarinski protok.



 Pravni izvori odnosno zakonodavstvo koje regulira carine: 

  • Carinski zakonik Zajednice, 
  • Zakon o izvođenju carinskih propisa Europske unije (ZICPES),
  • Zakon o carinskoj službi (ZCS),
  • Zakon o poreznom postupku (ZDavP),
  • Zakon o porezu na dodanu vrijednost (ZDDV).
  •    

Poreklo robe

Opći sustav preferencijala ili GSP je instrument vanjskotrgovinske politike EU, koji je namijenjen poticanju uvoza iz zemalja u razvoju. GSP uspostavlja potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja carinskih davanja na uvoz robe podrijetlom iz zemalja u razvoju u Europsku zajednicu. Preferencijalno znači privilegirano, povoljnije. Tvrtke imaju uštedu pri visini carinskih davanja i pri nižem porezu. 

  

Razlika med preferencialnim in nepreferencialnim poreklom blaga:

Opći sustav preferencijala ili GSP je instrument vanjskotrgovinske politike EU, koji je namijenjen poticanju uvoza iz zemalja u razvoju. GSP uspostavlja potpuno ili djelomično oslobađanje od plaćanja carinskih davanja na uvoz robe podrijetlom iz zemalja u razvoju u Europsku zajednicu. Preferencijalno znači privilegirano, povoljnije. Tvrtke imaju uštedu pri visini carinskih davanja i pri nižem porezu. 

Razlika između preferencijalnog i nepreferencijalnog podrijetla robe: 

Preferencijalno podrijetlo robe omogućava carinske povlastice (niže carinske stope) na uvezenu robu, dok nepreferencijalno podrijetlo samo govori iz koje je zemlje roba, ali carinske olakšice se na nju ne primjenjuju. 

Pravila o preferencijalnom podrijetlu robe nalazimo u Carinskom zakoniku Zajednice, u trgovinskim sporazumima između EU i određenih država i u autonomnim preferencijalnim uređenjima. 
Poduzeća moraju pri izvozu, odnosno uvozu robe carinskim uredima dostaviti dokaze o preferencijalnom podrijetlu robe, za koje su propisani službeni obrasci.
  

Obrasci za dokaz o podrijetlu robe: 

  •  EUR.1:

Dokaz o podrijetlu robe u trgovini sa zemljama s kojima je EU sklopila trgovinske sporazume ili autonomne preferencijalne aranžmane 

 

  • EUR.2:

Dokazivanje podrijetla u trgovanju sa Sirijom za pošiljke u vrijednosti od 850 EUR. Potvrdu izdaje izvoznik sam, a istu carinska tijela ne potvrđuju. 

 

  • EUR-MED:

Dokazivanje podrijetla u trgovanju sa zemljama uključenim u paneuro-mediteransku kumulaciju podrijetla robe 

 

  • FORM A:

Primjenjuje se na uvoz iz zemalja u razvoju u okviru općeg sustava preferencijala EU 

 

  • Pojednostavljene potvrde o podrijetlu:

Izjava izvoznika na računu do vrijednosti od 6000 EUR, izjava ovlaštenoga izvoznika na računu iznad 6000 EUR, izjava ovlaštenoga izvoznika na računu EUR-MED. Tekst je precizno propisan.

   

Intrastat - Ekstrastat

Poduzeća moraju obvezno mjesečno izvještavati o otpremi i primitku robe u okviru EU:

 

  • Intrastat je statistika robne razmjene između država članica EU. Obveznici izvještavanja su sva poduzeća čija je ukupna robna razmjena u EU premašila takozvani prag uključenja (200 000 EUR za otpremu robe i 140 000 EUR za prijem robe). Porezni obveznici moraju poslati izvještaj svakog 15. u mjesecu za prethodni mjesec. Ovlašteni carinski ured za Intrastat je Carinski ured Nova Gorica koji je dužan podnositi izvještaj Eurostat Bruxellesu najkasnije do svakog 30. u mjesecu za prethodni mjesec.
  • Ekstrastat je statistika robne razmjene država članica EU s trećim zemljama koje nisu članice EU. Izvor podataka je Jedinstvena carinska deklaracija (JCD). Ekstrakt nema prag za uključivanje i svi podaci moraju biti obuhvaćeni. 

  

TARIC

Uvjet za funkcioniranje carinske unije i zajedničkog tržišta EU je jedinstvena provedba vanjskotrgovinskih propisa u svim državama članicama. To jedinstvo osigurava TARIC − integrirana tarifa Europske zajednice. TARIC je sustavno uređen popis robe koji sadrži tarifne oznake, tarifne nazive i carinske stope.

Struktura koda: 

 

Zajednička carinska tarifa TARIC koristi se za trgovanje s trećim zemljama i jedinstvena je unutar cijele EU. Visina uvoznih davanja varira ovisno o vrsti robe i zemlje iz koje se uvozi.

   

PDV

U EU porez na dodanu vrijednost (PDV) smatra se oblikom oporezivanja, roba se oporezuje kod uvoza, a kod izvoza je oslobođena plaćanja PDV-a. PDV se obračunava i plaća na promet roba i usluga na teritoriju Slovenije i na uvoz robe u EU.

Način plaćanja PDV-a uređuje nacionalno zakonodavstvo.

 

Dostava robe u drugu državu članicu EU u Sloveniji oslobođena je PDV-a ako su ispunjeni sljedeći uvjeti: 

  • prodavatelj je identificirani porezni obveznik u državi članici,
  • promet robe vrši se uz naknadu,
  • roba je proizvedena na području Slovenije,
  • primatelj robe je identificirani porezni obveznik (važeći PDV ID broj kupca),
  • svom kupcu će izdati račun navodeći da PDV nije obračunat,
  • kupac robe u drugoj zemlji članici naplatit će PDV u svojoj zemlji po važećoj poreznoj stopi u toj zemlji.

 

U slučaju kupnje robe iz druge zemlje članice, PDV će se naplaćivati i plaćati (uz određene iznimke) pod sljedećim uvjetima: 

  • dobavljač robe u drugoj zemlji članici, identificiran za PDV, izdat će račun kupcu u Sloveniji na kojem će biti navedeno da PDV nije obračunat prema određenom članku tamo važećeg zakona,
  • promet robe vrši se uz naknadu,
  • slovenski kupac - porezni obveznik morat će obračunati PDV 15. dan nakon mjeseca izvršene isporuke u Sloveniji.


VIES

Svaki porezni obveznik mora provjeriti jesu li njegovi kupci iz države članice EU identificirani kao porezni obveznici i imaju li valjani porezni broj. U tu svrhu je uspostavljena baza podataka VIES (VAT Information Exchange System), koja sadrži sve podatke o poreznim obveznicima, pa i informaciju o isteku valjanosti poreznog broja.

 

Za više informacija obratite se na petra.korosec@rcm.si ili pročitajte http://www.rcm.si/hr/Carinski-postupci/Prijevozni-postupak

Nastojimo postići obostrano zadovoljstvo i ostvariti dugoročnu suradnju koja se temelji na
povjerenju pružanjem kvalitetnih usluga i visoke razine stručnosti.

Vjerujte nam!

Spedicija.hr